Terminologija OSINT-a

Definicija OSINT-a

Obavještajne informacije iz otvorenih izvora (OSINT) predstavljaju obavještajnu disciplinu u okviru koje se prikupljaju javno dostupni podaci koji potom, u odgovoru na početni obavještajni zahtjev, prolaze postupak izrade obavještajne informacije.


Definicija otvorenih izvora i javno dostupnih podataka i informacija

Otvoreni izvori obuhvaćaju svakog pojedinca, objekt, medij, mjesto, tehnički sustav i dr., koji je u posjedu ili sadrži podatke raspoložive javnosti putem neposrednog opažanja, na zahtjev, putem pretplate ili uz naknadu.

To uključuje, no nije ograničeno na sljedeće opće kategorije:

1) javno dostupna izlaganja stručnih osoba;

2) opći i specijalizirani tisak i medije;

3) knjige;

4) akademske i stručne publikacije;

5) bijelu i sivu literaturu;

6) javne dokumente, baze podataka i arhive;

7) komercijalne satelitske slike i geoprostorne informacije;

8) površinski, duboki i tamni web, uključujući društvene mreže i platforme za izravnu razmjenu poruka;

9) IoT uređaje i kamere itd.


OSINT proces

OSINT proces, odnosno postupak izrade obavještajnih informacija iz otvorenih izvora predstavlja sustavan, ponovljiv i obnovljiv tijek rada, podijeljen na zasebne faze. Oblikovan je u cilju prikupljanja, obrade, procjene i izrade obavještajnih informacija iz otvorenih izvora, osiguravajući dosljednost i prilagodljivost u odgovoru na početni obavještajni zahtjev.  

1. Faza obavještajnog zahtjeva

Zaprimanje obavještajnog zahtjeva

OSINT proces mora biti pravilno usmjeren i učinkovit, stoga je postavljanje jasnih ciljeva ključno za usmjeravanje sljedećih faza procesa radi njihovog usklađivanja sa specifičnim potrebama krajnjih korisnika.

Planiranje i priprema

Ovo uključuje pravilnu raspodjelu resursa, izbor metoda prikupljanja podataka, identifikaciju izvora, postavljanje vremenskih rokova, usklađivanje sa zakonskim odredbama i etičkim postulatima, kao i predviđanje i planiranje odgovora na potencijalne izazove.


2. Faza prikupljanja podataka

Prikupljanje

Proces prikupljanja obuhvaća različite metode i tehnike prikupljanja svih javno dostupnih podataka u skladu s početnim obavještajnim zahtjevom, a mora se temeljiti na načelima sljedivosti i reverzibilnosti podataka.

Pohrana

Tijekom procesa prikupljanja, svi prikupljeni podaci moraju se pohraniti u skladu sa standardima metapodataka, uz navođenje izvora, točnog datuma, vremena i metode prikupljanja, kao i klasifikacije podataka. To osigurava njihovu sljedivost i mogućnost ponovnog korištenja, omogućujući dostupnost i pretraživanje pohranjenih podataka po potrebi.


3. Faza obrade podataka

Pretvorba i strukturiranje

Prikupljene podatke potrebno je objediniti, pročistiti i pretvoriti u format i jezik pogodan za daljnju obradu. Isti se zatim strukturiraju grupiranjem svih povezanih dijelova, registracijom u bazama podataka ili stavljanjem u proračunske tablice, odnosno označavanjem odgovarajućim kategorijama, prema utvrđenom i standardiziranom skupu kriterija. Posljedično, prikupljeni podaci se sortiraju, filtriraju i organiziraju u potpuno konsolidirani skup informacija.

Procjena

Prikupljeni podaci i njihovi izvori moraju proći neovisan proces procjene pouzdanosti i vjerodostojnosti. Pouzdanost označava razinu pouzdanosti izvora, a vjerodostojnost označava stupanj točnosti podatka.


4. Faza izrade obavještajne informacije

Analiza

Tijekom postupka analize, prikupljeni podaci pretvaraju se u obavještajne informacije putem njihovog pažljivog odabira, ispitivanja, kategorizacije, oblikovanja i stavljanja u kontekst, sve u cilju ostvarivanja sveobuhvatnog uvida u konkretni obavještajni zahtjev te poboljšanja kvalitete i upotrebljivosti obavještajne informacije.

Izrada obavještajne informacije

Obavještajna informacija mora biti oblikovana na način pogodan za isporuku krajnjim korisnicima, a nužno je da u najvećoj mogućoj mjeri odgovara na početni obavještajni zahtjev i točno odražava ukupne rezultate OSINT procesa.


5. Faza isporuke

Isporuka obavještajne informacije

Obavještajna informacija mora se na utvrđeni način pravovremeno i učinkovito isporučiti krajnjim korisnicima. Pri tome se, u cilju pospješenja njezine iskoristivosti, preporučuje korištenje formata prilagođenih pojedinim korisnicima (pisani, vizualni, usmeni itd.).

Povratne informacije i vrednovanje

Učinkovit postupak isporuke obavještajne informacije trebao bi uključivati mehanizam povratnih informacija od krajnjih korisnika s procjenom relevantnosti, kvalitete, pravovremenosti i korisnosti isporučenih obavještajnih informacija, kako bi se pružila eventualna dodatna pojašnjenja vezana za konkretan obavještajni zahtjev, odnosno kako bi se unaprijedile buduće aktivnosti prikupljanja podataka i izrade obavještajnih informacija. U tom smislu, osmišljavanje standardiziranog predloška za povratne informacije i njegova isporuka s obavještajnim informacijama može olakšati prepoznavanje potencijalnih aspekata za poboljšanje i dosljednost rezultata OSINT procesa.

 

Napomena: Gore navedene definicije i koncepti predstavljaju stajalište Centra izvrsnosti za OSINT i ni na koji način nisu usmjerene na ograničavanje pojedinačnih stranaka Centra da koriste vlastite definicije i razvijaju vlastite OSINT koncepte izvan djelokruga Centra.